«Qoldan jasalghan alapat asharshylyq pen qughyn-sýrgin kýnin bólek atap ótuimiz kerek».

Últ ziyalylary, tarihshy-ghalymdar osynday baylam jasap otyr. Óitkeni, qughyn-sýrgin el ishindegi bedeli zor, últ qamyn oilaghan túlghalardy tútqyndau, jazalau, ýkim kesu nauqany bolyp tabylsa, ashtyq – qazaq halqyn jer betinen joyyp jiberuge arnalghan súmdyqtyng eng songhy týri. Onyng aty – genosiyd!

«Ashtyq genosiytin ashyq jariyalau mәselesi  kýn tәrtibinen týsken emes. Biraq, әli sheshimin tappay keledi. Búl – ýlken sayasy mәni bar, sipaty bar dýniye. Búghan últ retinde,  memleket retinde mәn beruimiz kerek», – deydi senat deputaty Núrlan Orazaliyn.

1920 jyldardan bastalghan ashtyqtan qazaq halqynyng 70-80 payyzy joyylyp ketken.  Naqtylay aitsaq, ashtyqtyng qarsanynda qazaqtyng sany 7 millionnan assa, 1933 jylghy ashtyqtan keyin 2 millionnan az bolghan. Demek, qazaq halqy ózining 70-80 payyzynan aiyryldy.

-          Búny «genosiyd», « etnosiyd» dese de negiz bar. «Asharshylyq»  dep halyqaralyq dengeyde moyyndatuymyz kerek. Búl  qasiretti BÚÚ-gha engizip,  terminge ainaldyruymyz kerek. Qazaq halqynyng basynan ótken múnday qayghy-qasiretti eshkim kórgen emes. Men bir ózbek, bir qaraqalpaq, bir týrkimen ashtan ólmedi desem, ótirikshi bolmaymyn.   Adam qolmen jasalghan alapat apat qazaq halqyna  arnalghan, – deydi  Alashtanushy ghalym  Súltan Han Aqqúly.

 Qysqasy, sovet ókimetinin  qatygezdigine resmy týrde qúqyqtyq bagha berilui tiyis. Alayda, Stalindi qaytadan kulitke ainaldyra bastaghan Putin biyligindegi býgingi Resey KSRO-nyn  tarihyn aqtaryp, aqiqatqa bastaytyn әreketterge jol bermesi anyq. Sondyqtan, Alashtanushy ghalymdardyng talaby әzirge sóz jýzinde qala túruy mýmkin. Alayda, asharshylyq pen qughyn-sýrgindi úrpaq jadynda janghyrtyp, úmyttyrmau – ziyaly qauymnyng mindeti boluy kerek.

-           Eger Stalin men Goloshekin alapat asharshylyqty qoldan jasap, qazaqty qasaqana qyrmaghanda , atajúrtynan alastap, shetelderge kóshuge mәjbýr etpegende,  qazir halqymyzdyng sany 60-70 millionnan asar edi, – deydi tarihshylar.

Asharshylyq qazaq halqynyng sanyn kemitip qana qoyghan joq, últ basyna nәubet bolyp tóndi. Ashyqqan adamdar es-aqylynan airylyp, Qúday jaratpaghan qúbyjyqtyng keypine endi.   Jazushy V. Mihaylovtyng «Ghalamat jút shejiresi» atty kitabynda tanbalanghan myna bir joldargha kóz jýgirteyik:

-         «... 1932 jyly Qazaqstan súmdyq ashtyqtyng qúrsauynda qaldy. Mýsirepov tórt joldasymen birge ólkelik komiytetke hat jazdy. Onda újymdastyrudaghy asyra silteushilik turaly aityldy. Biraq, olardyng bәrin «últshylsyndar» dep aiyptady. «Biz, - dedi Ghaben, - bitken jerimiz osy dep oiladyq. Olar ýshin, qolyna qandy qylysh ústaghan baskeser ýshin, bizding ómirimiz ne túrady...»

Sol jyly qys erte týsken bolatyn, Almatyny qazan aiynyng ózinde-aq qar basyp qalghan. Mýsirepovti ólkelik komiytetke shaqyrdy.

«Nesi bar, eger sen ózinning halqyng ýshin osynsha alandaytyn bolsan, Torghaygha baryp qayt, - dep oghan Goloshekin mysqylday qarady. – Onda eshqanday ashtyqtyng joq ekenin óz kózinmen kóresin».

Mýsirepov jolgha shyqty. Qostanaygha jetti. Onda aqyrghan qys eken. Atqaru komiytetine keldi. Onyng tóraghasy Qazaqstangha óz erkinen tys kelgen adam eken. «E-e, - deydi ol, - sizder de men siyaqty jer audarylghandar ekensizder ghoy. Sizderdi múnda qay Qúday aidap kelgen? Elsiz dala, tolassyz boran, al Batpaqqaragha deyin myng jarym shaqyrym, ýsip qalasyzdar. Ne sizderdi jep qoyady». Osy sózderding bәrin ol esh qaljynsyz, bayyppen aitqany kórinip túrdy.

... Áuliyekól audanynan ótkennen keyin boran bastaldy. Úitqyp soqqan qar úshqyndary kýnning kózin jauyp, joldy bitep tastady. Jýrginshiler joldyng jýlgesinen adasyp, attar túryp qalady. Kenet Mýsirepovting kózine әldene shalynghanday bolady: ananday jerdegi kýrtik qardyng arasynan birdene qarandaydy, beynebir sekseuilding qisyq bútaghy sekildi. Ol shanadan yrghyp týsip әlgining qasyna barady. Qar astynda adam ólikteri jatty.

... Olar kýrtik qardan shyghyp, óliler salghan jolmen jýrip otyrdy. Alda – qanyrap bos qalghan auyldar. Jergilikti jol bastaushy búl qonystardyng nómirlerin aityp keledi. Olar bir-birinen tek nómirimen ghana ajyratylady: eshbirinde jan balasy qalmaghan. Jolaushylar qazaqtyng kózine tosyn kórinetin kiyiz ýy qalashyghyna at basyn tiredi.

... Mýsirepovti, әsirese, ishi-syrtynyng sәn-saltanaty kelisken alty qanatty kiyiz ýy tanghaldyrdy. Ýy jasaulary – ashyq týsti jibek kórpelere men atylas jastyqtar, betin әsem órnektermen әshekeylegen týkti kilemder kózding jauyn alady. Orta túsynda teng bolyp jinalghan jýk túr. Beynebir ýy iyeleri әlginde ghana sәl uaqytqa shyghyp ketkendey, әne-mine qaytadan kirip keletin sekildi.

... Bәri jan-jaqtan qarap jýr – al, myna bir tústaghy kiyimder jinalghan jýk ózgeshe bir kýrkege úqsaydy. Ortasynda kishkene tesik bar... Áldebir beytanys ta ýreyli әlemge ashylghan qaranghy terezege úqsaydy. Kenetten aralaryndaghy ekeui qarulanghan tórt erkek bir mezette әldeneden sekem alyp selt etti. Deneleri týrshigip, ýrke qarap sәl túrdy da, esikke qaray enteley bettedi. Túra beruge dәtteri shydamay, dalagha atyp-atyp shyqty. Ghabit Mýsirepov eng sonynda qaldy. Tabaldyryqta sәl kidirip, art jaghyna qarady: ýstine kiyimderdi ýiip tastaghan shaghyn jýk tenning ishinde bireu bar sekildi.

... Ayaqtaryn kýrtik qardan әren-әreng suyryp, olar shanagha bettedi. Kenet kókeyin týrtkilegen beymәlim týisikpen qarsylasugha boyynan kýsh tappaghan Mýsirepov ózderi әlginde ghana kirip shyqqan, aq kiyizben jabylghan enseli ýlken ýige qaray búryldy. Joldastary da sonynan erdi.

«Oybay, múnda bireuding izi jatyr!» - dep yshqyna dauystady bireui.

Olar qar betindegi beymәlim izge ýnilip, ýimelesip qaldy. Iz mýlde jana edi.

«Búl ne? Qarasaq pa? Týlki me?»

«Joq, úqsamaydy! Sirә... Áy, biraq boluy mýmkin emes!..»

Jigitter iz qualap jýrip otyryp kiyiz ýiden bir-aq shyqty. Esikti aiqara ashty.

Kýtpegen jerden iyesiz ýiding ishinen ynyrsyghan ashy dybys estildi. Bәrining jotasy múzdap qoya berdi. Álde itting qynsyly ma nemese mysyqtyng zarlaghany ma – aiyryp bolmaydy jәne osynyng bәri qanday bir qorsylmen qatar estiledi.

Jýk jinalghan tenning quyqtay ghana tesiginen әldebir kip-kishkene tiri jan atyp shyqty da, adamdargha túra úmtyldy. Ol qangha malshynghan edi. Qansýngi bolyp qatyp qalghan úzyn shashtary mýiizge úqsap, jan-jaghyna soraya shyghyp túr, ayaqtary beynebir qarghanyng siraqtary siyaqty qap-qara, shiydey. Kózderi oisyz, betine qatyp qalghan qannyng ýsti janadan aqqan qan tamshylarymen әlemishtengen. Tisteri aqsiyp, auzynan qyzyl kópirshik aghyp túr.

Tórteui birdey qoryqqannan esteri shyghyp, esikke qaray sekire qashty. Syrtqa shyghyp, artqa búrylghanda әlgi qúbyjyqtyng qarasy da kórinbedi, ghayyp bolsa kerek.

«Búl sonda ne boldy?» - dedi Ghabit qyrylday sóilep, joldastaryna qarap. Qorqynyshtan әli de selkildep túrghan olar ýndemedi. Tek keyin, Qostanaygha barghan song jolserikterining biri Ghabene mynany aitty:

-         Siz, bәlkim, ony jyn dep oilap qalghan shygharsyz? Joq, jyn emes. Men bayqap qaldym, anyq bayqadym. Ol - adam. Sәbi. Qazaqtyng jeti-segiz jasar qyzy...

-         Joq! Joq! – Mýsirepov yshqyna aighay saldy. Onyng ýninen jan dýniyesining alapat jarylysynday, aityp jetkizgisiz doly, sonymen bir uaqytta sharasyzdyqtyng dәrmensiz ashuy búrq etti. – Ol – ashtyq! Ol ashtyqtyng kózi bolatyn! Qarghys atqyr ashtyqtyng dәl ózinin...» («Ghalamat jút shejiresi», 9-14 better)

 El ishinen súrap, indete zerttey týssek, múnday qasiretti әngimelerdin  talayyn estuge bolady. Sondyqtan, asharshylyqty ashyq týrde «genosiyd»  dep ataghan jón. Búl rette evreylerdin, Baltyq boyy elderinin, Ukrainanyng tәjiriybesin paydalanu kerek shyghar.

«Qughyn-sýrgin kýnin 27-qyrkýiekke belgileu kerek», - deydi alashtanushylar.  Olar qughyn-sýrginge úshyraghandargha taghzym etu kýnin  27-shi qyrkýiekke, yaghny Alash ýkimetining tóraghasy Álihan Bókeyhan atylghan kýnge auystyru qajet desedi. Stalindik repressiya da qazaq halqynyng basyn jútugha baghyttalghany belgili.  Repressiyagha 130 mynnan astam qazaq úshyrady, onyng 25 myny oqqa baylanghan. Zang ghylymdarynyng doktory Núrlan Dulatbekovtyng  bas taqyrypta túrghan maqalasyn qaranyz, maqalada Ishki Ister Halyq Komissary N.Ejovtyng búiryghymen 5-6 aidyng shiyreginde 10 000 adam qazaq dalasynan abaqtygha jabylyp, atylghany kórsetilgen. Josparly týrde et kombinattaryna aidalghan malday kórip, qay oblystan qansha qazaqty atqyzu kerek ekendigin belgilep bergen Ejov «halyq jaularynyn» әielderi men bala-shaghasyna deyin sottap, azapqa salghan. Tarihshy Tileu Kólbaev ALJIYR-de tútqynda bolghan qazaq әielderining tizimin, aty-jónin jariyalady. Qaranyz:

2003 jyly Mәskeudegi halyqaralyq «Memorial» qoghamy «Uznisy «Aljira». Spisok jenshiyn-zakluchennyh Akmolinskogo y drugih otdeleniy KarLAGa» degen 34 baspa tabaq kólemde kitap shyghardy. Onda 5380 әiel-tútqynnyng tizimi berilgen. Biz osy tizimnen qazaq әielderining aty-jónin terip aldyq.

 

1. Abdulahatova Kulishe Ismagulovna, rod. v 1908 g., aul Umtulek, Talovskogo rayona Zapadno-Kazahstanskoy obl., Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 25.11.1942.

2. Ablanova Miynesafa, rod. v 1910 g, g.Semipalatinsk, Prigovorena k 3 godam itl. Osvobojdena 14.04.1941.

3. Aldabergenova Albusina, rod. v 1931g., Suzakovskiy r-n, YuKO, Prigovorena k 3 godam itl. Ubyla iz Karlaga 04.10.1939.

4. Alenova Javgar Ibragimovna, rod. v 1901 g., Chingirlauskiy r-n ZKO., Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 19.11.1945.

5.Alihanova – Isingelidina Mariyam Kambarovna, rod. v 1914., g.Usti-Kamenogorsk. Prigovorena k 3 godam itl. Osvobojdena 18.03.1941.

6. Altybaeva Balakyz, rod. v 1941 g., 9-y auyl Suzakskogo r-na YuKO. Prigovorena k 3 godam itl. Osvobojdena 28.02.1941.

7. Altynbaeva Galya Ahmetovna, rod. v 1906 g., g.Semipalatinsk. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 11.11.1945.

8. Alimaniyazova Kazima, rod. v 1912., g. Turgay, Kustanayskoy obl. Prigoverena k 8 godam itl. Osvobojdena 24.11.1945.

9. Arshigoeva Bibiy-Gaycha Yusupovna, rod. v1907 g., g. Uralisk. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 25.11.1945.

10. Asfandiyarova Rabilya Seraliyevna, rod. v 1893 g., g. Samarkand. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 05.05.1943.

11. Ahmedova Kulijan, rod. v 1914 g. g. Turkestan, Yuko, Prigovorena k 3 godam itl. Ubyla iz Karlaga 04.10.1939 v Solikambumstroy.

12. Bagizbaeva Suluhan, rod. v 1905 g., g. Chimkent. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 25.11.1942.

13. Baybulatova Dametken, rod. v 1919 g. aul Janatalap VKO. Prigovorena k 5 godam itl. Ubyla iz KARLAGa 04.10.1939. v Solikambumstroy.

14. Baydavletova Bigadysha, rod. v 1891 g. Aktubinsk. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 15.04.1946.

15. Baygaskina Husniya, rod. v 1901 g. auyl Djanybek, Leninskogo r-na SKO, Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 07.07.1943.

 16. Baymagambetova Shahzada Nysangaliyevna, rod. 1905, Burtinskiy r-n, Orenburgskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 18.11.1945.

17. Bayturaeva Kulihan, rod. v 1917 g., g. Kazalinsk, YuKO, Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 09.04.1943.

18. Bayaubaeva Bagila, rod. v 1906 g., 9-y s/sovet Bayanauliskogo r-na, Pavlodarskoy obl. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 29.01.1943.

19. Begejanova Zubarzata, rod. v 1900 g., g. Aktubinsk. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 01.12.1942.

20. Birkembaeva Marjan, rod.v 1901 g., g. Irgyz, Aktubinskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl. Umerla 09.08.1944.

21. Babaeva Hanay, rod. v 1914 g., g. Chimkent prigovorena k 5 godam itl. Ubyla 04.10.1939 g. v Solikambumstroy.

22. Gaysina Gaynijamal, rod. v 1906 g., g. Kokpektinsk VKO, Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 05.05.1943.

23. Daukenova Mentali, rod. v 1910 g. auyl №12 Karabalykskiy r-n Kustanayskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 26.11.1945.

24. Djantasova Utesh, rod. v 1908 g., auyl №12, Kazalinskogo r-na. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 24.11.1945.

25. Djarasova Bibihadisha, rod. v 1909 g., g. Temir Aktubinskoy obl. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 24.11.1945.

26. Djoldaspaeva Halima Kadyrovna, rod. v 1904 g. g. Kokchetav. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 19.02.1945.

27. Erubaeva Zeynep, rod. v 1907 g. Chiyliyskiy r-n YuKO. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 13.05.1943.

28. Jakupova Samiga, rod. v 1913 g. Ulanskiy r-n VKO: Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 20.05.1943.

29. Jurgenova – Ermekova Damesha Amirhanovna, rod. v 1905 g., g. Karkaralinsk VKO. Prigovorena k 8 godam itl. Ubyla 05.07.1941 g. v Pechorlag.

30. Imambekova Aytjan Nurushkeevna, rod. v 1894 g. g. Semipalatinsk. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 03.05.1943.

31. Imanova Kanash, rod. v 1901 g. Temirskiy r-n Aktubinskoy obl. Prigovorena k 5 godam itl. Umerla 16.10.1941.

32. Kabulova Aysha Kurmanbekovna, rod. v 1907 g. g. Turkestan. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 05.05.43.

33. Kazbekova Magrifa Murzagulovana, rod. v 1903 g. auyl №3 Aktubinskogo uezda. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 02.03.1943.

34. Kalimeneva Barshyn Jakeevna, rod. v 1902 g., g. Tamyr v Kazahstane. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 25.06.1943.

35. Karlybaeva Rzakiya, rod. v 1901 g., Alamesskiy r-n Kzyl-Ordinskoy obl. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 19.03.1943.

36. Kaspakbaeva Kulyanda, rod. v 1908 g., p. Bayanauyl Karagandinskoy obl. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 16.04.1946.

37. Qojahmetova Gulibayram, rod. v 1912 g., auyl №15 Kustanayskogo r-na, Kustanayskoy oblasti. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 21.12.1942.

38. Kulumbetova Aysha, rod. v 1898 g., g. Irgiyz, Aktubinskoy obl. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 20.04.1946.

39. Kurmasheva Rabiga Siysenovna, rod. v 1900 g., g. Novocherkasskiy r-n, Aktubinskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 24.11.1945.

40. Majkeeva Djamilya Gabbasovna, rod. v 1912 g., g. Urda KazSSR. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 22.10.1945.

 41. Mayjalova – Kulenova Uazipa Mayjalovna, rod. v 1911 g., Ulanskiy r-n Semipalatinskoy obl., Prigovorena k 8 godam itl, Osvobojdena 18.03.1946

42. Maylina Gulijamal, rod. v 1900 g., g. Karabalyk, KazSSR. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 05.05.1943.

43. Makasheva Zery Jumabaevna, rod. v 1909 g., Novorossiyskiy r-n Aktubinskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl, Osvobojdena 09.12.1945.

44. Makina IYnesh, rod. v 1913 g., g. Turkestan, KazSSR. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 01.03.1946.

45. Makulbekova Bagila, rod. v 1912 g., k-z «Karauzekskiiy» VKO. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 11.05.1943.

46. Maldybaeva Sapa Nurshanovna, rod. v 1906 g., g. Turkestan, KazSSR. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 22.07.1946.

47. Mamyrova Fariza Agapovna, rod. v 1913 g., g Semipalatinsk. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 29.08.1942.

48. Manaeva Sharifa, rod. 1894 g., g. Uralisk. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 05.05.1943.

49. Mendesheva Raziya, rod. v 1887 g., g. Urda, KazSSR. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 21.05.1943.

50. Menesheva Alima Abdullaevna, rod. v 1898 g. auyl Kamete Djanybekskogo rayona. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 24.04.1943.

51. Musina Hadisha, rod. v 1903 g. v g. Semipalatinske. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 25.03.1946.

52. Muhamedjanova Rahima, rod. v 1906 g., 11-y auyl Aksuatskogo r-na VKO. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 19.03.1945.

53. Nazarova Sahiyb-Jamal, rod. v 1908, auyl №10 Akmolinskogo r-na Karagandinskoy obl. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 10.04.1946.

54. Nazarova – Imambaeva Bulum, rod., v 1906 g., g. Petropavlovsk. Priyg-na k 3 godam itl. Umerla 1.07.1940

55. Niyazova Mabina Ibragimovna, rod. v 1895 g. Tengizskiy r-n ZKO. Priyg-na k 8 godam itl. Ubyla 15.07.1938 v Sredneaziatskiy itl.

56. Nuralina Shafiga Rahimjanovna, rod. v 1915 g. s. Bayan, Pavlodarskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 18.03.1946.

57. Nurmakova Zufnun Ibraevna, rod. v 1904 g. v g. Semipalatinske. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 20.07.1945.

58. Oralbaeva Jamal, rod. v 1900 g. v g. Semipalatinske. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 10.05.1943.

59. Osmanova Fatima, rod. v 1906 g., g. Kzyl-Orda. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 17.10.1945

60. Rustemova Magrifa Muhamedjanovna, rod. v 1906 g., g. Kazalinsk YuKO. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 16.04.1943.

61. Ryskulova – IYsengulova Aziza Tubekovna, rodilasi v 1911 g., g. Djarkent, KazSSR. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 09.04.1946.

62. Ryskulova – IYsengulova Arifa Aytaulovna, rod.1887 g. (mati Azizy Tubekovny, tesha Turara Ryskulova). Kak ChSIR y po obviynenii v kontrrevolusionnyh prestupleniyah v 1938 do 1945. Umerla v lagere v 1945.

63. Sagdagaliyeva Zoya Abdurahmanovna, rod. v 1914 g., d. Gaysan Martukskogo rayona Aktubinskoy oblasti. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 08.12.1942.

64. Sadykbekova Sulukuli, rod. v 1911 g., st. Arys Tashkentskoy j.d. Priyg-na k 5 godam itl. Ubyla 04.10.1939 v Solikambumstroy.

65. Sarsembaeva Fatima, rod. v 1905 g., Talasskiy r-n YuKO. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 19.03.1943.

66. Sarymuldaeva Maynur, rod. v 1904 g., g. Alma-Ata. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 13.10.1944.

67. Smagulova Marfuga Kapchukurovna, rod. v 1911 g., g. Kokpekti, Semipalatinskoy oblasti. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 24.11.1945.

68. Syrgabekova Bibijamal Kurmangaliyevna, rod. v 1905 g. v g. Petropavlovsk. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 27.03.1946.

69. Takejanova Sakan, rod. v 1910 g. g. Akmolinsk. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 29.12.1945.

70. Takenova Hatira, rod. v 1909 g. k-z Algabas Akbulakskogo r-na Orenburgskoy obl. Priyg-na k 8 godam itl. Osvobojdena 24.11.1945.

 

71. Tatimova Taktay, rod. 1908 g., g. Karkaralinsk VKO. Priyg-na k 5 godam itl. Osvobojdena 05.05.1943.

72. Tashtitova Sagadat, rod. v 1914 g., g. Akmolinsk. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 10.04.1946.

73. Tnalina Zagfi, rod. v 1911 g., Kanshlinskiy selisovet Vishnevskogo rayona Karagandinskoy oblasti. Prigovorena k 3 godam itl. Osvobojdena 15.12.1942.

74. Tolebaeva – Djunuspaeva Hadisha, rod. v 1894 g., Taldykurganskiy rayon, Alma-Atinskoy obl. Prigovorena 8 godam. itl. Osvobojdena 21.02.1943.

75. Urazova Madina Aubakirovna, rod. v 1908 g., 10-auyl Mendygarinskogo rayona Kustanayskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 08.05.1946.

76. Userbaeva Zeylipa, rod. v 1899 g., k-z Djazylbek, Karataliskiy r-n, Alma-Atinskoy oblasti. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 06.05.1943.

77. Hodjanova Gulyandjan Muaytisovna, rod. v 1901 g., g. Kzyl-Orda. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 06.10.1945.

78. Husniyarova Jamal, rod. v 1901 g., auyl Jana-Su, Ubaganskogo r-na Kustanayskoy oblasti. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 27.11.1945.

79. Shaymuhambetova Nazary Kupiyneevna, rod. v 1907 g., aul (naiymenovanie ne ukazano) Adamskogo r-na Orenburgskoy oblasti. Prigovorena k 5 godam itl. Osvobojdena 15.12.1942.

80. Shamgunova Aliya, rod. v 1906 g., g. Alma-Ata. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 09.08.1943.

81. Shanina Janbiyke, rod. v 1900., auyl Karhalan, ZKO. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 20.10.1943.

82. Yusupova Chulpana Shayahmetovna, rod. v 1907 g., g. Uralisk. Prigovorena k 8 godam itl. Osvobojdena 15.04.1946.

 Bir súmdyghy – osy әielderding  bar «qylmysy» bir-aq paraq qaghazdan aspaydy eken. Olargha taghylghan aiyptyng týri: «halyq jauynyng әieli», «kýieuining halyq jauy ekendigin jasyrghan», «kýieuimen birge úrlyq istegen», t.b.  dep keledi.  Osylaysha adam taghdyryn oiynshyq qylghan NKVD ghimarattarynyng biri Almatyda jekemenshikke satylyp ketkenin bilemiz. Qazir ol ghimarat medisinalyq klinikagha berilgen. Búryn múnda azaphana da, eshtene de bolmaghanday. Jergilikti biylik (Almaty qalasynyng әkimdigi) Sovet ókimetinin, Stalin deytin tirannyng qylmysyn osynday eppen joq qylyp otyr.

-          Búl -  tariyhqa qiyanat, qazaqtyng tәuelsizdigi ýshin ózin qúrbandyqqa shalghan azamattardyng aruaqtaryn ayaqqa taptau, búny qalay keshiruge bolady?», – deydi Alashtanushy ghalym Súltan Han Aqqúly.

IYә, búny keshiruge bolmaydy. Keshirilgen qylmys qaytalanady. Osyny úmytpayyq.

 Abai.kz